Croatian Bible

1st Maccabees 9

The First Book of the Maccabees

Return to Index

Chapter 10

1


 

   Godine sto i šezdesete krenu Antiohov sin Aleksandar, nazvan Epifan, da zaposjedne Ptolemaidu. Primili su ga i on poče u njoj vladati.  

 

 

--

2


 

  Kad je to doprlo do ušiju kralja Demetrija, skupio je vrlo jaku vojsku i izišao protiv njega u boj.  

 

 

--

3


 

  Ujedno je Demetrije poslao Jonatanu vrlo miroljubivo pismo u kojemu mu obećava da će ga uzvisiti u dostojanstvu.  

 

 

--

4


 

  Zapravo je u sebi govorio: "Treba da s tim ljudima žurno sklopimo mir prije nego ga oni s Aleksandrom sklope protiv nas.  

 

 

--

5


 

  Jonatan će se sjetiti svih zala što smo ih nanijeli njemu, njegovoj braći i njegovu narodu."  

 

 

--

6


 

  Čak ga je ovlastio da diže vojsku, proizvodi oružje i naziva se njegovim saveznikom. Zapovjedio je da mu se iz Tvrđe predaju taoci.  

 

 

--

7


 

  Jonatan ode u Jeruzalem i poruku pročita pred svim narodom, a tako i pred onima u Tvrđi.  

 

 

--

8


 

  Ti su se zaista zaprepastili kad su čuli da mu je kralj dao pravo da diže vojsku.  

 

 

--

9


 

  Ljudi iz Tvrđe predali su Jonatanu taoce, a on ih je vratio njihovim roditeljima.  

 

 

--

10


 

  Jonatan se nastanio u Jeruzalemu i počeo ponovo zidati i obnavljati grad.  

 

 

--

11


 

  Napose je poslenicima zapovjedio da se ponovo podigne bedem, a gora Sion okruži i utvrdi klesanim kamenjem; oni tako i učiniše.  

 

 

--

12


 

  Pobjegli su stranci koji su se nalazili u tvrđavama što ih je sagradio Bakid.  

 

 

--

13


 

  Svaki je od njih ostavio svoj položaj i vratio se u svoju zemlju.  

 

 

--

14


 

  Jedino su u Betsuru ostali neki od onih koji su pogazili Zakon i zapovijedi: tu im bijaše utočište.  

 

 

--

15


 

  Kralj Aleksandar dočuo je za obećanja što ih je Demetrije dao Jonatanu. Kazivali su mu i o ratovima i junaštvima kojima su se istakli on i njegova braća i o mukama koje su morali pretrpjeti.  

 

 

--

16


 

  Povikao je: "Hoćemo li ikad naći takva čovjeka? Učinimo ga, dakle, svojim prijateljem i saveznikom!"  

 

 

--

17


 

  Napisao mu je i poslao pismo ovako sastavljeno:  

 

 

--

18


 

  "Kralj Aleksandar pozdravlja svog brata Jonatana.  

 

 

--

19


 

  Čuli smo o tebi da si hrabar i moćan čovjek i da si dostojan da budeš naš prijatelj.  

 

 

--

20


 

  Zato te danas postavljamo vrhovnim svećenikom tvog naroda i dajemo ti naslov kraljeva prijatelja (i ujedno mu posla grimiznu kabanicu i zlatnu krunu), da pristaješ uz nas i s nama sačuvaš prijateljstvo."  

 

 

--

21


 

  I Jonatan se odjenu svetom odjećom sedmoga mjeseca godine sto i šezdesete o Blagdanu sjenica. Skupio je zatim vojsku i nabavio mnogo oružja.  

 

 

--

22


 

  Kad je Demetrije za to čuo, ožalosti se i reče:  

 

 

--

23


 

  "Zašto smo dopustili da nas preteče Aleksandar i ugrabi prijateljstvo Židova i tako učvrsti svoj položaj?  

 

 

--

24


 

  Pisat ću im i ja uvjerljivo i ponuditi im položaj i bogatstvo, ne bi li mi bili na pomoć."  

 

 

--

25


 

  I posla im pismo ovog sadržaja: "Kralj Demetrije pozdravlja židovski narod.  

 

 

--

26


 

  Čuli smo i radujemo se što ste održali svoje ugovore sklopljene s nama i ostali nam vjerni prijatelji i što niste prešli k našim neprijateljima.  

 

 

--

27


 

  Ostanite nam vjerni i dalje, a mi ćemo vam dobročinstvima vraćati ono što za nas budete činili.  

 

 

--

28


 

  Oprostit ćemo vas mnogih daća i podijelit ćemo vam darove.  

 

 

--

29


 

  Već sad vas oslobađam i sve Židove razrješavam dažbina, poreza na sol i krunskog nameta.  

 

 

--

30


 

  I trećinu zemaljskih proizvoda i polovicu plodova s drveća što mi pripadaju otpuštam od danas pa ubuduće judejskoj zemlji i trima pokrajinama što su joj pridijeljene u Samariji i Galileji - od današnjeg dana pa zauvijek.  

 

 

--

31


 

  Jeruzalem neka je svet i slobodan sa svojim područjem, slobodan od svih desetina i daća.  

 

 

--

32


 

  Odričem se posjedovanja jeruzalemske Tvrđe i predajem je vrhovnom svećeniku da u njoj smjesti ljude koje sam izabere da je čuvaju.  

 

 

--

33


 

  Otpuštam bez otkupa svaku judejsku osobu odvedenu u zarobljeništvo izvan judejske zemlje gdje se god u mom kraljevstvu nalazila. Hoću da svi budu slobodni od nameta, oni i njihova stoka.  

 

 

--

34


 

  Neka svi blagdani, subote, mjeseci mlađaci i zakonski dani, a tako i tri dana prije i tri dana poslije blagdana, neka svi budu za sve Židove u mom kraljevstvu dani oprosta i oslobođenja.  

 

 

--

35


 

  Nitko neće imati pravo da i u čemu progoni ili uznemiruje nekoga od vas.  

 

 

--

36


 

  Židovi će se upisivati u kraljevsku vojsku do trideset tisuća ljudi, primat će plaću kakva pripada svim kraljevskim vojnicima.  

 

 

--

37


 

  Neki će od njih biti porazmješteni po velikim kraljevskim tvrđavama, a drugi će biti u povjerljivim službama kraljevstva. Neka njihovi zapovjednici i starješine proiziđu iz njihovih redova i neka žive po svojim zakonima, kako je kralj odredio za judejsku zemlju.  

 

 

--

38


 

  One tri pokrajine što su Judeji pridijeljene od Samarije neka se pripoje Judeji i budu njezine, tako da se nađu pod istim poglavarom, da ne slušaju druge vlasti osim vlasti vrhovnog svećenika.  

 

 

--

39


 

  Ptolemaidu s njezinim okružjem dajem na dar Svetištu u Jeruzalemu da se tako podmiruju troškovi Svetišta.  

 

 

--

40


 

  Ja osobno davat ću svake godine petnaest tisuća šekela od kraljevskih dohodaka u mjestima za to prikladnim.  

 

 

--

41


 

  I sve ostalo što službenici nisu predali kao prijašnjih godina davat će odsad za potrebe Hrama.  

 

 

--

42


 

  Osim toga, i onih pet tisuća srebrnih šekela što su ih svake godine ubirali od dohodaka Svetišta neka se otpusti i neka pripadne svećenicima koji vrše službu.  

 

 

--

43


 

  Tko god zatraži utočište u jeruzalemskom Hramu i na njegovu području, a kralju duguje poreze ili što drugo, bit će slobodan sa svim svojim imanjem što ga posjeduje u mom kraljevstvu.  

 

 

--

44


 

  Za gradnju i obnavljanje Svetišta neka se troškovi isto tako namiruju iz kraljevih dohodaka.  

 

 

--

45


 

  Jednako će se iz kraljevskih dohodaka namirivati i troškovi za gradnju jeruzalemskih zidova i okolnih utvrda te za gradnju zidova po judejskim gradovima."  

 

 

--

46


 

  Kad su Jonatan i narod čuli za ta obećanja, nisu povjerovali niti ih prihvatili, jer su se sjećali koliko je mnogo zlostavljao Izraela i koliko ga je ugnjetavao.  

 

 

--

47


 

  Zato su pristali uz Aleksandra, jer je u njihovim očima on imao miroljubive namjere. Zato su mu bili stalni saveznici.  

 

 

--

48


 

  Tada je kralj Aleksandar skupio velike snage i krenuo protiv Demetrija.  

 

 

--

49


 

  Pošto su ta dva kralja zametnula borbu, Demetrijeva vojska naže u bijeg, a Aleksandar ju je progonio i nadvladao.  

 

 

--

50


 

  Vodio je žestoku borbu do zalaska sunca. Toga je istog dana Demetrije poginuo.  

 

 

--

51


 

  Tada je Aleksandar poslao egipatskom kralju Ptolemeju poslanike s ovom porukom:  

 

 

--

52


 

  "Budući da sam se vratio u svoje kraljevstvo, sjeo na prijestolje svojih otaca, preuzeo vlast, razbio Demetrija i zavladao našom zemljom,  

 

 

--

53


 

  budući da sam zametnuo s njime boj pa smo razbili njega i njegovu vojsku i sjeli na njegovo kraljevsko prijestolje,  

 

 

--

54


 

  hajde da se sprijateljimo: daj mi svoju kćer za ženu, bit ću ti zet i dat ću ti, isto kao i njoj, darove tebe dostojne!"  

 

 

--

55


 

  Kralj Ptolemej odgovorio je ovako: "Sretna li dana kad si se vratio u zemlju svojih otaca i sjeo na njihovo kraljevsko prijestolje!  

 

 

--

56


 

  Sad ću ti učiniti ono što si pisao, ali mi dođi u susret u Ptolemaidu da se vidimo, i bit ću ti tast, kako si rekao."  

 

 

--

57


 

  Ptolemej je otišao sa svojom kćeri Kleopatrom iz Egipta i došao u Ptolemaidu godine sto šezdeset i druge.  

 

 

--

58


 

  Kralj Aleksandar došao mu u susret, a on mu dao svoju kćer Kleopatru te je u Ptolemaidi veličanstveno proslavio njezinu udaju, kako pristaje kraljevima.  

 

 

--

59


 

  Kralj Aleksandar pisao je Jonatanu da mu dođe u posjete.  

 

 

--

60


 

  Dođe on svečano u Ptolemaidu i sastade se sa oba kralja. Obdari mnogim srebrom i zlatom njih i njihove prijatelje. Podijelio je mnogo darova i ugodio im.  

 

 

--

61


 

  Tada su se protiv njega urotili pokvarenjaci iz Izraela, izraelski ološ, te ga optužili. Ali ih kralj nije poslušao.  

 

 

--

62


 

  Nego kralj zapovjedi da Jonatanu skinu njegovu odjeću i da ga odjenu grimizom, pa tako i učiniše.  

 

 

--

63


 

  Kralj ga posadi kraj sebe i zapovjedi svojim dostojanstvenicima: "Prođite s njim posred grada i objavite da se nitko ničim protiv njega ne smije potužiti i nitko ga ne smije ničim uznemirivati."  

 

 

--

64


 

  Kad su tužitelji vidjeli kakva mu se iskazuje čast, kako glasnici pred njim izvikuju, kako se zaogrnuo grimizom, svi pobjegoše.  

 

 

--

65


 

  Kralj ga je počastio, upisao ga među svoje prve prijatelje i postavio za vojskovođu i namjesnika.  

 

 

--

66


 

  Potom se Jonatan mirno i veselo vratio u Jeruzalem.

  

 

 

--

67


 

  Godine sto šezdeset i pete došao je s Krete Demetrijev sin Demetrije u zemlju svojih otaca.  

 

 

--

68


 

  Kad je za to dočuo kralj Aleksandar, vrlo se ožalostio i vratio u Antiohiju.  

 

 

--

69


 

  Demetrije potvrdi Apolonija za namjesnika u Celesiriji, a ovaj sabra veliku vojsku te se utabori kod Jamnije. Velikom svećeniku Jonatanu poruči ovo:  

 

 

--

70


 

  "Ti mi se suprotstavljaš posve sam, tako te sam zbog tebe izvrgnut ruglu i sramoti. Zašto ti vladaš u gorama protiv nas?  

 

 

--

71


 

  Ako li se pouzdaješ u svoju vojsku, siđi k nama u dolinu da se tu ogledamo, jer sa mnom je snaga gradova.  

 

 

--

72


 

  Pitaj i doznat ćeš tko sam ja i koji su ostali što mi pomažu. Kažu da nam nećete odoljeti, jer su ti oci u dva maha bili u vlastitoj zemlji natjerani u bijeg.  

 

 

--

73


 

  Tako se ni sad nećeš oduprijeti konjaništvu i tolikom pješaštvu u ravnici, gdje nema kamenja ni stijena ni mjesta kamo da pobjegneš."  

 

 

--

74


 

  Kad je Jonatan čuo Apolonijevu poruku, sva mu se duša uzbunila. Odabrao je deset tisuća ljudi te izišao iz Jeruzalema. Njegov brat Šimun došao mu je u pomoć.  

 

 

--

75


 

  Utaborili se pred Jopom. Građani su mu zatvorili vrata, jer je u Jopi bila Apolonijeva posada. Započeše napadati.  

 

 

--

76


 

  Građani se uplašiše i otvoriše vrata, i tako Jonatan zagospodari Jopom.  

 

 

--

77


 

  Kad je za to dočuo Apolonije, svrsta za borbu tri tisuće konjanika i mnoštvo pješaka i krenu prema Azotu, kao da će samo proći, ali je odmah zaokrenuo u dolinu jer je imao mnoštvo konjanika u koje se uzdao.  

 

 

--

78


 

  Jonatan pohita za njim do Azota i tu se dvije vojske sukobiše.  

 

 

--

79


 

  Ali je Apolonije iza njih ostavio skrivenih tisuću konjanika.  

 

 

--

80


 

  Jonatan je znao da iza njega ima zasjeda. Konjanici su opkolili njegovu vojsku i na vojnike odapinjali strelice od jutra do mraka.  

 

 

--

81


 

  Vojska je dobro izdržala, onako kako je odredio Jonatan, dok su se, naprotiv, konji izmorili.  

 

 

--

82


 

  Šimun priskoči sa svojom vojskom i navali na bojni red, jer je konjaništvo već obnemoglo. Neprijatelji su bili slomljeni te su pobjegli.  

 

 

--

83


 

  Konjanici se raspršili po ravnici, a bjegunci stigli u Azot i ušli u hram Dagona, svoga idola, da se spase.  

 

 

--

84


 

  Ali je Jonatan spalio Azot i gradove oko njega te pokupio plijen i spalio Dagonov hram i sve one koji su se u nj sklonili.  

 

 

--

85


 

  Osam je tisuća ljudi palo od mača i bilo spaljeno.  

 

 

--

86


 

  Jonatan ode odande i utabori se kod Askalona. Tu su mu građani izišli u susret s velikim slavljem.  

 

 

--

87


 

  Poslije toga Jonatan se sa svojima vratio u Jeruzalem s obilnim plijenom.  

 

 

--

88


 

  Kad je kralj Aleksandar čuo za te događaje, iskaza još veće počasti Jonatanu.  

 

 

--

89


 

  Poslao mu je zlatnu kopču koja se po običaju daje kraljevskim rođacima. Poklonio mu je u posjed Akaron sa svim njegovim područjem.

  

 

 

--

1st Maccabees 11

 

 

 

 

HTMLBible Software - Public Domain Software by johnhurt.com

 


Other Items are Available At These Sites: